Solarno grijanje
Interes za solarnim grijanjem najčešće se javlja iz financijskih razloga. Visoke cijene grijanja tijekom zimskih mjeseci i nestabilnost tih cijena potiču sve veći broj pojedinaca na edukaciju o solarnom grijanju i na kraju – odluku. Za razliku od prije, prosječno kućanstvo danas ima priliku prijeći na obnovljive izvore energije i tako dugoročno uštedjeti. Naravno, potrebno je informirati se i saznati sve detalje.
Krenimo od toga da opcija solarnog grijanja ovisi često o lokaciji nekretnine. Godišnje doba, meteorološke prilike i geografski položaj uvjetuju količinu Sunčeve energije i potrebno je odabrati određenu vrstu i broj kolektora prema tome.
Solarni sustav u svome radu nema izgaranja te samim time ne onečišćuju atmosferu ispuštanjem dimnih plinova. Radni medij može biti i voda koja se ne onečišćuje za vrijeme rada te ne zagađuje okoliš pri zamjeni radnog medija. Stoga uporabu solarnog sustava možemo apsolutno smatrati ekološki prihvatljivim i osvještenim načinom grijanja kao i povećanjem energetske učinkovitosti naših domova.
Solarno grijanje je proces zagrijavanja vode ili prostora uz pomoć pretvorene solarne energije, a sastoji se od:
a) kolektora
b) regulacije
c) spremnika
d) pumpne stanice
Proces pretvaranja sunčeve u toplinsku energiju vrši se uz pomoć kolektora koji se najčešće postavljaju na krovove stambenih objekata kako bih najbolje iskoristili toplinu koju nam šalje Sunce.
Kolektore dijelimo na:
- Ravne pločaste kolektore koji se odlikuju vrlo visokim stupnjem iskoristivosti, mogu se ugrađivati na kose ili ravne krovove s podkonstrukcijom te se najčešće koriste zbog prihvatljivih cijena.
- Cijevne vakumske kolektore koji imaju vakumirane cijevi čime su im toplinski gubici prema okolini svedeni na minimum te se mogu koristiti na potpuno ravnim ili okomitim površinama (fasada) zahvaljujući okretnim cijevima. Efikasniji su od ravnih pločastih kolektora no zahtijevaju veće financijske izdatke.
Sljedeći element solarnog sustava je Regulacija. Ona služi za uključivanje ili isključivanje solarne crpke ovisno o temperaturi u kolektorima i spremniku topline. Solarna crpka je u radu samo ako je trenutna temperatura kolektora viša od trenutne temperature spremnika i uz uvjet da nije postignuta zadana maksimalna temperatura spremnika. U posljednje vrijeme se češće prakticira integrirana regulacija na spremnik ili na solarnu stanicu.
Spremnik služi za akumuliranje Sunčeve energije. Sastoji se iz dvije ogrjevne spirale pa ga zato zovemo bivalentni i time se razlikuje od standardnih akumulacijskih spremnika tople potrošne vode koji imaju jednu spiralu. Glavna značajka bivalentnih spremnika je da se mogu spajati na solarni sustav i dodatni sustav (plinski ili električni uređaj, peć na drva itd…) kada solarna energija nije dovoljna.
Pumpna stanica predstavlja središnji dio cijelog solarnog sustava jer omogućava strujanje solarnog medija, dok automatska regulacija vodi računa o sigurnom pogonu cijelog sustava i usklađivanju njegovog rada sa sustavom grijanja i pripreme tople vode.
Stoga uz samo nekoliko elemenata solarnog sustava i Sunca možemo se opskrbiti toplinom u svome domu. A najznačajniji benefiti su:
- iskorištena sva energija
- manja energetska potrošnja
- financijska dobit zbog uštede pri plaćanju računa
- povećana vrijednost nekretnine te održivi razvoj i očuvanje okoliša.
A sve to uz vijek trajanja solarnih kolektora od minimalno 20 godina.
Poticaje za obnovljive izvore energije pratite na stranicama Zagrebačke županije i stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Više informacija pročitajte na bazi znanja.