+385 1 3385191
info@vlautomatika.hr
Dr. Franje Tuđmana 8a, Novaki Sveta Nedelja
od 8:00 - 16:00

Dizalice topline

Općenita pitanja o dizalicama topline

Dizalica topline kao izvor topline iskorištava okolni zrak, temperaturu tla ili bunarske vode. Ta energija distribuira se do isparivača koji toplinu predaje radnom mediju koji cirkulira u dizalici topline, a pothlađeni medij nakon toga se usmjerava natrag u okolinu. Sustav dizalice topline sastoji se od tri
kruga: kruga izvora topline, kruga radne tvari i kruga ponora topline. Dizalica topline posreduje u prijenosu topline između dva toplinska spremnika: niskotemperaturnog, kojem se toplina odvodi, te visokotemperaturnog, kojem se ta toplina dovodi uvećana za energiju kompresije.

Nije potrebna dozvola za instalaciju dizalica topline, međutim potrebno je ishoditi dozvolu za korištenje podzemnih voda od Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Najbrži povrat investicije imaju dizalice topline zrak/voda zbog niže cijene ugradnje i jeftinijih građevinskih radova.

U usporedbi s klasičnim generatorima topline, dizalice topline najčešće imaju više nabavne troškove. Međutim, pogonski troškovi su niži. Ako govorimo o stupnju iskoristivosti od 3,5 to znači da za jedan kW uložene električne energije osiguravaju 3,5 kW toplinske energije.

Dizalica topline zrak/voda kao izvor topline iskorištava okolni zrak. Ventilatori transportiraju vanjski zrak do isparivača dizalice topline. Zrak predaje toplinu radnom mediju koji cirkulira u dizalici topline, a pothlađeni zrak nakon toga se usmjerava natrag u okolinu. Čak i kod vanjskih temperatura znatno
nižih od 0 °C dizalica topline može proizvoditi energiju za grijanje.

Preporuča se provjera cijelog sustava grijanja svake godine i čišćenja vanjske jedinice od nečistoća kod sustava zrak/voda te provjera količine rashladnog sredstva ukoliko postoji sumnja na njegov manjak. Potrebna je i redovita provjera sastava vode kod sustava voda/voda.

Subvencije ovise o trenutačnim aktivnostima lokalne (općinske, županijske) i državne uprave.

https://www.zagrebacka-zupanija.hr/natjecaji/

Kod on/off načina rada kompresor se uvijek vrti jednakom brzinom (maksimalnom), dok je kod inverterskog rada brzina vrtnje kompresora regulirana stvarnom potrebom za grijanje i hlađenje.

Monoblok sustavi imaju zatvoren rashladni krug unutar vanjske jedinice, a energija se dalje razvodi putem ogrjevnog medija (glikol, voda). Kod split sustava između vanjske i unutarnje jedinice kao medij se nalazi rashladni plin.

Zajednički preduvjet kod svih dizalica topline je zakupljena električna energija na objektu. Kod dizalica topline zrak/voda preduvjet je mjesto postavljanja vanjske jedinice. Kod dizalica topline zemlja/voda važan je sastav i dostupna površina te dubina tla, a kod sustava voda/voda kemijski sastav vode te izdašnost bunara sukladno učinku dizalice topline.

Monoblok sustavi zahtijevaju određeni volumen vode u cijelom sustavu kako bi mogli raditi učinkovito. Minimalna količina medija definirana je učinkom uređaja te se nalazi u sklopu uputa za montažu.

Dizalice topline zrak/voda

Dizalica topline kao izvor topline iskorištava energiju pohranjenu u vanjskom zraku. Kod split izvedbe (unutarnja-vanjska jedinica) energija se prikuplja i radnim medijem distribuira do isparivača koji toplinu predaje rashladnom mediju koji cirkulira u dizalici topline. Kod dizalice topline (monoblok izvedba) se vanjski zrak, odnosno energija direktno prenosi na isparivač. Sustav dizalice topline sastoji se od tri kruga: kruga izvora topline, kruga radne tvari i kruga ponora topline. Dizalica topline posreduje u prijenosu topline između dva toplinska spremnika: niskotemperaturnog, kojem se toplina odvodi, te visokotemperaturnog, kojem se ta toplina dovodi, uvećana za energiju kompresije.

Iskoristivost i toplinski učinak uređaja padaju uslijed niskih temperatura te je, ovisno o početnom dimenzioniranju sustava, potrebno koristiti dodatni uređaj za dogrijavanje, bilo da je riječ o integriranom električnom grijaču ili vanjskom uređaju.

Ovlašteni serviser treba periodički pregledati rashladi krug koji se sastoji od: vizualnog pregleda rashladnog kruga, kontrole tlaka rashladnog sredstva, čišćenja filtara, provjere naponskog priključka, testiranja komponenti, provjere svih načina rada (grijanje/hlađenje/priprema PTV), provjere tlakova sustava grijanja i izvora topline te svih ostalih funkcionalnih elemenata sustava.

Monoblok sustavi imaju zatvoren rashladni krug unutar vanjske jedinice, a energija se dalje razvodi putem ogrjevnog medija (glikol, voda). Kod split sustava između vanjske i unutarnjih jedinica nalazi se rashladni plin kao medij.

Dizalice topline za pripremu tople vode

Dizalica topline kao izvor topline iskorištava okolni zrak. Ta energija distribuira se putem ventilatora do isparivača koji toplinu predaje radnom mediju koji cirkulira u dizalici topline, a pothlađeni medij nakon toga se usmjerava natrag u okolinu. Sustav dizalice topline sastoji se od tri kruga: kruga izvora topline, kruga radne tvari i kruga ponora topline. Dizalica topline posreduje u prijenosu topline između dva toplinska spremnika: niskotemperaturnog, kojem se toplina odvodi, te visokotemperaturnog, kojem se ta toplina dovodi, uvećana za energiju kompresije.

Potreban je monofazni priključak električne energije 230 V (16 A).

Uređaj se uvijek instalira unutar objekta, nikad pored ili izvan objekta.

Iskoristivost i toplinski učinak uređaja padaju uslijed niskih temperatura te je potrebno koristiti dodatni uređaj za dogrijavanje, bilo da je riječ o integriranom električnom grijaču ili vanjskom uređaju.

Ukoliko je uređaj smješten u podrumu, moguće je koristiti zrak iz podruma ili susjedne prostorije. Potrebno je osigurati rešetku za dovod zraka kako se ne bi stvorio podtlak.

Otpadni zrak se može koristiti za hlađenje nekog prostora. Takvo hlađenje nije regulirano.

Spremniku je potrebno 9,5 sati da zagrije vodu u spremniku ukoliko je vanjska temperatura zraka 15 °C. Kod 7 °C potrebno je otprilike 10 sati. Pri vrlo niskim temperaturama potrebno je više od 10 sati da se voda u spremniku ugrije. Ovo se odnosi na standardnu potrošnju i temperaturu vode do maksimalno 50 °C. Kod veće potrošnje i više željene temperature u spremniku potrebno je dulje vrijeme zagrijavanja.

Dizalica topline može se kombinirati sa solarnim sustavom, a pritom solarni sustav mora koristiti vlastitu regulaciju i solarnu cijevnu grupu.

Ovlašteni serviser periodički treba pregledati rashladni krug koji se sastoji od: vizualnog pregleda rashladnog kruga, kontrole tlaka rashladnog sredstva, čišćenja filtara, provjere naponskog priključka, testiranja komponenti, provjere rada uređaja (kompresora) i grijača.

Dizalicu topline za pripremu tople vode moguće je kombinirati s drugim uređajima za grijanje bilo da je riječ o plinskim, električnim ili kotlovima na kruta goriva.

Dizalice topline zemlja/voda

Dizalica topline kao izvor topline iskorištava energiju pohranjenu u zemlji. Ta energija distribuira se do isparivača koji toplinu predaje radnom mediju koji cirkulira u dizalici topline, a pothlađeni medij nakon toga se usmjerava natrag u okolinu. Sustav dizalice topline sastoji se od tri kruga: kruga izvora topline, kruga radne tvari i kruga ponora topline. Dizalica topline posreduje u prijenosu topline između dva toplinska spremnika: niskotemperaturnog, kojem se toplina odvodi, te visokotemperaturnog, kojem se ta toplina dovodi, uvećana za energiju kompresije.

Okvirna vrijednost površine rastera je dva do tri puta veća u odnosu na površinu grijanog dijela objekta.

Raster predstavlja kompaktni kapilarni površinski cijevni kolektor.

Iznad površinskih cijevi dozvoljeno je imati samo nisko raslinje.

Moguće je uzgajati nisko raslinje i vrt s kulturama koje nemaju osjetljivo korijenje i čiji korijen ne seže ispod 1 metar dubine. Drveće u pravilu nije moguće saditi iznad površinskih cijevi.

Da, s dizalicom topline zemlja/voda moguće je imati pasivno ili aktivno hlađenje. Iznimka: u kombinaciji s kompaktnim površinskim kolektorima nije moguće koristiti aktivno hlađenje već samo pasivno hlađenje.

Ovlašteni serviser periodički treba pregledati rashladni krug koji se sastoji od: vizualnog pregleda rashladnog kruga, kontrole tlaka rashladnog sredstva, čišćenja filtara, provjere naponskog priključka, testiranja komponenti, provjere svih načina rada (grijanje/hlađenje/priprema PTV), provjere tlakova sustava grijanja i izvora topline te svih ostalih funkcionalnih elemenata sustava.

Dizalice topline moguće je kombinirati sa solarnim sustavom, ali je potrebna dodatna opremu.

Dizalice topline voda/voda

Dizalica topline kao izvor topline iskorištava energiju pohranjenu u vodi. Ta energija distribuira se do isparivača koji toplinu predaje radnom mediju koji cirkulira u dizalici topline, a pothlađena voda nakon toga se usmjerava natrag u okolinu. Sustav dizalice topline sastoji se od tri kruga: kruga izvora topline, kruga radne tvari i kruga ponora topline. Dizalica topline posreduje u prijenosu topline između dva toplinska spremnika: niskotemperaturnog, kojem se toplina odvodi, te visokotemperaturnog, kojem se ta toplina dovodi, uvećana za energiju kompresije.

Da, potrebna je dozvola od nadležnih državnih tijela.

Potreban protok možete pronaći u uputama za instaliranje dizalice topline, a kao okvirna vrijednost uzima se da je za 1 kW toplinskog učinka potrebno otprilike 250 lit/h. Potvrdu o izdašnosti bunara izdaje tvrtka koja je izbušila bunare.

Ovlašteni serviser periodički treba pregledati rashladni krug koji se sastoji od: vizualnog pregleda rashladnog kruga, kontrole tlaka rashladnog sredstva, čišćenja filtara, provjere naponskog priključka, testiranja komponenti, provjere svih načina rada (grijanje/hlađenje/priprema PTV), provjere tlakova sustava grijanja i izvora topline te svih ostalih funkcionalnih elemenata sustava.

Voda se ne zagađuje prilikom rada dizalice topline.

Nažalost može se dogoditi da bunar presuši prilikom promjene godišnjeg doba i/ili kod poremećaja u zemljinoj kori. Međutim, ako se planiranje i izvođenje bunara povjeri stručnoj osobi vjerojatnost ovakve pojave je vrlo mala.

Potopna bunarska crpka je crpka koja se uranja u bunar te je zadužena za transport vode do dizalice topline (izmjenjivača). U slučaju da se crpka pokvari potrebno ju je izvaditi i otkloniti kvar.

Najčešće su bunari za dizalicu topline promjera oko 120 mm (ovisno o toplinskom učinku dizalice topline, potrebnoj količini vode, dubini bunara i bunarskoj crpki). Dubina bunara ovisi o mikrolokaciji objekta, odnosno na kojoj se dubini nalazi voda dovoljnog kapaciteta. Potrebna su nam dva bunara, jedan iz kojeg crpimo vodu i drugi u koji vodu vraćamo.

S obzirom da se u uputama za instaliranje nalaze ograničenja vezana uz kvalitetu i sastav vode potrebno je napraviti analizu vode.

Moguće je koristiti morsku vodu kao izvor topline, ali u tom slučaju potrebno je dodatno obratiti pozornost na izbor elemenata koji su u kontaktu s morskom vodom (izmjenjivač + potopna crpka).

Minimalna temperatura vode je 7 °C, a maksimalna 25 °C.

Kako biste zaštitili dizalicu topline od nečistoća koje se nalaze u bunarskoj vodi potrebno je ugraditi međuizmjenjivač.

Dizalice topline moguće je kombinirati sa solarnim sustavom, ali je potrebna dodatna opremu.

KONTAKT INFO

Za sva pitanja o proizvodima i uslugama, prijave servisa ili kvara i dodatne informacije obratite nam se putem kontakt obrasca, putem telefona, na email ili nas posjetite u poslovnici.

KONTAKTIRAJTE NAS